U novozavjetnim spisima još nema nikakve jasne tvrdnje o godišnjem spomen-slavlju pashalnog otajstva, iako neki tekstovi daju pretpostaviti da je već prvobitna zajednica slavila židovski blagdan Pashe s kršćanskim značenjem . Sigurna svjedočanstva datiraju iz drugog stoljeća.
Naime, sporan je bio dan slavljenja Uskrsa.
Dok su kršćani Male Azije i Sirije obavljali godišnje slavlje , neovisno o određenom danu u tjednu, uvijek dne 14. nisana, o uštapu prvog proljetnog mjeseca, drugi su kršćani slavili isti blagdan u nedjelju nakon 14. nisana.
Nicejski sabor 325. godine riješio je taj nutarnji spor propisom da se uvijek slavi u nedjelju poslije prvog proljetnog uštapa. Ovom odlukom o mjesečevim mijenama prihvaćeno je da nadnevak Uskrsa, u odnosu na računanje vremena po Suncu , oscilira do pet tjedana ( od 22. ožujka do 25. travnja ) te je velik dio liturgijske godine obilježen pomičnim blagdanima. Latinski je jezik za obilježavanje ove svetkovine uzeo grčku riječ Pasha ( od židovske PESAH) i tu treba tražiti korijen u mnogim suvremenim jezicima.
U nas je uobičajen naziv svetkovine nad svetkovinama USKRS iako on ne odgovara onoj stvarnosti koju on obilježava. Pasha ili Vazam su daleko sretnije odabrani nazivi zato što obilježavaju jednom riječju SVETO TRODNEVLJE: Sveti Četvrtak : Posljednja večera, sveti petak : Dan muke i smrti Isusove, Svetu subotu: Dan kad je Isusovo tijelo bilo u grobu i Svetu nedjelju: DAN NJEGOVA USKRSNUĆA. Zato u ovom prilogu govorimo o VAZMENOM TRODNEVLJU!
VAZMENO TRODNEVLJE
Prve kršćanske zajednice su u počecima blagdan Pashe slavile samo jedan dan i to noću između Svete subote i uskrsne nedjelje. Tek tijekom četvrtog stoljeća, nakon tzv. Milanskog edikta 313. godine cara Konstantina , razvilo se TRODNEVLJE . Ti se dani, s pravom smatraju VRHUNCEM ČITAVE LITURGIJSKE GODINE.
SLAVLJE SVETOG ILI VELIKOG ČETVRTKA
Prema shvaćanju Židova i općenito starih naroda, dan je započinjao uvečer prethodnog dana, nakon 17 sati prema našem računanju vremena. A to sasvim konkretno znači: Misa Velikog četvrtka trebala bi biti jedna i jedina i to uvečer! S ovom misom povezan je obred pranja nogu nakon homilije. ( Ove godine zbog korona virusa od svih ovih prelijepih običaja ništa!!! ) Ovaj obred označava služenje. To su činili robovi svojim gospodarima. To je učinio i Sluga Jahvin ( kako veli Izaija prorok) kad je prinio svoje tijelo kao OTKUPNINU ZA MNOGE. On umjesto jaganjca daje svoj život! Na sveti Četvrtak liturgija stavlja naglasak na služenje: CARITAS, SVEĆENIŠTVO, PRANJE NOGU….
BOGOSLUŽJE SVETOG ILI VELIKOG PETKA
Kršćani prvih stoljeća nisu slavili tog dana liturgiju – svetu misu u znak žalosti, ali su tog dana kao i na Veliku subotu strogo postili sve u znak žalosti. Na Veliki petak post je strogo propisan isto kao i na Čistu srijedu . Krajem 4.st. u Jeruzalemu je poznato klanjanje sv. Križu u jutarnjim satima, a popodne Služba riječi s čitanjem Muke.
Danas na Veliki petak imamo tri obreda: SLUŽBA RIJEČI, KLANJANJE KRIŽU I LITURGIJA PRIČESTI.
VELIKA SUBOTA – VAZMENO BDIJENJE
Velika subota kao dan počinka u grobu i posta žalovanja , nije imala od najstarijih vremena, nikakva bogoslužja .Spuštanjem mraka započinjala je „MAJKA SVIH VIGILIJA“ ( Sv. Augustina), sveto noćno bdijenje proslave Gospodinove smrti i uskrsnuća.
Obnovljena liturgija Vazmenog bdijenje sastoji se od SLUŽBE SVJETLA, BOGOSLUŽJA RIJEČI , OD KRSNE I EUHARISTIJSKE SLUŽBE. Sutradan na uskrsnu nedjelju prvotno nije bilo euharistijskog slavlja . Taj je običaj nastao tek potkraj 6. stoljeća vjerojatno uvođenjem blagoslova jela.
Pripremio : Fra Vjenceslav Janjić, župnik
P.s.
Dragi naši Župljani i svi oni koji pratite našu web- stranicu ili pak FB!
Zbog nemogućnosti da Vam izravno, kako je to sve do sad bilo i uobičajeno sve do izbijanja korona virusa mi, Vaši franjevci, ŽELIMO VAM SRETAN I BLAGOSLOVLJEN VAZAM! VOLIMO VAS I SRDAČNO POZDRAVLJAMO!
